أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Islamska | Psihologija Izliječi sve svoje brige namazom

Izliječi sve svoje brige namazom

Share

Izliječi sve svoje brige namazom
Allahu Gospodaru svih svjetova, lijepa završnica pripada bogobojaznima, neka je selam i salevat na pečata svih vjerovjesnika i poslanika našeg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem njegovu porodicu i sve ashabe, a zatim.
Zaista je namaz najveličanstveniji uzrok sreće, spokojstva, smiraja i umne rasterećenosti. Otuda je najveće zadovoljstvo i užitak Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nalazio upravo u namazu, a doslovno (kurretu ajn) radost oka je iznad ljubavi i voljenja, jer ne postiže se užitak i radost oka sa ljubavlju prema bilo kome, već se radost i užitak oka postiže ljubavlju prema Najuzvišenijem Voljenom a to je Allah Slavljeni i Uzvišeni i sve ono što približava Njemu. A upravo je namaz ono najveličanstvenije što približava Allahu Uzvišenom, i ono najvažnije što duši rahatluk donosi i sretnom je čini.
Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, često bi govorio Bilalu: „O Bilale, rastereti nas, odmori nas, razrahati nas namazom.“
(Bilježi ga: Ahmed, Ebu Davud, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).

O tužni čovječe kojeg su brige opteretile, tvoje rasterećenje i rahatluk su u namazu.
O uznemireni insanu kojeg je strah savladao, tvoja sigurnost je u namazu.
O ti čovječe koji tjeskobu u prsima osjećaš, tvoja sreća je u namazu.

Uzvišeni Allah kaže: „Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onoga što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i sedždu obavljaj, i sve dok si živ, gospodaru svome se klanjaj.“ (Prijevod značenja, El-Hidžr: 97-99).

Brate moj kako se možeš žaliti na usamljenost a namaz je najbolji prisni prijatelj.
Kako se možeš žaliti na samoću a Allah Uzvišeni je sagovornik onome ko Ga spominje, i prisni prijatelj onome ko Ga tiho doziva.
Ima li iko sličan tebi, dragi brate, ti možeš ući kod Vladara svih vladara u koje god vrijeme želiš bez traženja dozvole od bilo koga, za tebe nema zastora niti vratara i stražara, i ti si onaj koji određuje završetak i samo trajanje posjete, a vrata su stalno otvorena i nijedno dobro ti nije uskraćeno.
U hadisi kudsijju Uzvišeni Allah je rekao: „Podijelio sam namaz između mene i moga roba na dva dijela, mome robu pripada sve ono za šta me zamoli.
Pa kada rob kaže: „Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova.“
Allah rekne: Moj rob Mi zahvaljuje.
A kada kaže: „Milostivom, Samilosnom.“
Allah rekne: Moj rob Me pohvaljuje.
A kada kaže: „Vladaru Dana sudnjega.“
Allah rekne: Moj rob Me veliča.
A kada kaže: „Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo.“
Allah rekne: Ovo je između Mene i moga roba, a mome robu pripada sve ono za što me moli.
A kada kaže: „Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne na put onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali!“
Allah rekne: Ovo je mome robu, a mome robu pripada sve ono za što me moli. (Bilježi ga Muslim).
Ibn Kajjim rahimehullah, je rekao: „Namaz je zadovoljstvo i radost za oči zaljubljenika na ovom dunjaluku, zbog toga što je u njemu tiho dozivanje Onoga bez koga se zadovoljstvo, spokostvo srca, i duševni smiraj ne mogu naći osim kod Njega. Užitak sa spominjanjem i veličanjem njega, poniznost i skrušenost pred Njim, približavanje Njemu, naročito u stanju sedžde, a to je stanje najveće bliskosti roba njegovom Gospodaru u namazu.
U tom smislu su i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „O Bilale, rastereti nas, odmori nas, razrahati nas namazom.“
Pa iz toga znamo da je njegovo, sallallahu alehi ve sellem, rasterećenje, odmor i rahatluk bio upravo u namazu, kao što nas je obavijestio da je zadovoljstvo i radost njegova oka također u namazu.
A gdje je sve ovo u odnosu na riječi onoga koji kaže: Mi klanjamo pa se onda odmaramo od namaza! A rahatluk i zadovoljstvo oka istinskog zaljubljenika je u namazu, dok onaj nemarni koji glavu okreće u tome nikakva udjela nema, naprotiv njemu je namaz ogromna poteškoća, kada ustane da ga klanja on je kao na žeravici sve dok ga se ne riješi. Najdraži namaz njemu je najbrži i najkraći, jer on u namazu ne nalazi radost i zadovoljstvo oka, niti spokojstvo i rahatluk srca svoga.“1

Namaz kakvog želimo
Namaz kakvog želimo nije namaz kojeg obavljaju mnogi ljudi bez skrušenosti, spokostva duše, i razmišljanja o njegovim značenjima, jer ovakav namaz ne ostavlja nikakva traga na život njegovog klanjača. Cilj namaza jeste veličanje Onoga koga obožavamo, a Njegovo veličanje nije moguće bez srčane prisutnosti u ibadetu. Pojedini ispravni prethodnici kada bi došlo vrijeme namazu lice bi im se od straha promijenilo te bi kazali: Zna te li pred koga želim da stanem? A kada želiš da privučeš prisustvo odsutnog srca, isprazni ga od svega što ga zaokuplja koliko god možeš.
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Doista čovjek završi svoj namaz a od njega mu nije upisano osim desetina njegovog namaza, devetina, osmina, sedmina, šestina, petina, četvrtina, trećina, polovina.“ (Bilježi ga Ahmed, Ebu Davud, a Albani ga je dobrim ocijenio).
Pa da li si se ikada upitao cijenjeni brate, šta i koliko ti je upisano od tvog namaza? Naprotiv da li si se ikada upitao da li je tvoj namaz primljen ili nije?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Prvo za što će rob na Sudnjem danu polagati račun je namaz, pa ako bude ispravan, ispravna će biti i ostala dijela, a ako bude neispravan, i ostala njegova dijela će biti neispravna.“ (Bilježi ga Taberani a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).

Namaz kakav želimo jeste namaz s kojim se primaju dove....
Namaz s kojim se otklonjaju nevolje....
Namaz s kojim milost se spušta...
Namaz s kojim  se belaji i nesreće potiskuju...
Namaz koji roba približava Gospodaru svih stvorenja...
A gdje smo mi u odnosu na takav namaz...?

Namaz u njegovo vrijeme
Rekao je Allah Uzvišeni: „Vjernicima je propisano da u odreًđeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (Prijevod značenja, An-Nisa: 103). Također rekao je Uzvišeni: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše; oni će sigurno zlo proći.“ (Prijevod značenja, Merjem: 59).
Pojedini učenjaci selefa su kazali:“Što njih tiče oni namaz nisu potpuno ostavili, već su ga odgađali od njegovog pravog vremena.
Rekao je Uzvišeni: „Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.“ (Prijevod značenja, Al-Bekare: 238).
Također Uzvišeni je rekao: „I namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!“ (Prijevod značenja, Taha, 14).
Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Koje djelo je najvrijednije? Pa je rekao: Namaz u njegovom vremenu.“ (Mutefekun alejhi).
Prve generacije ovog ummeta, neka je na njih Allahovo zadovoljstvo, veličanstvenim su smatrali položaj namaza i najveću brigu su njemu pridavali, natječući ka džamijama kada ih ezan pozove i nastojeći sustići početni tekbir sa imamom.
Tako je Seid b. Musejjib rekao: „Pedeset godina nisam propustio početni tekbir sa imamom! Također je rekao: „Nisam gledao u potiljak čovjeka već pedeset godina, tj. Već pedeset godina nije klanjao osim u prvom safu.
Vekia b. El-Džerah je rekao: „El-E'ameš skoro sedamdeset godina nije propustio početni tekbir!
Ibn Sema'a je rekao: „Proveo sam četrdeset godina a da nisam propustio početni tekbir osim na dan kad mi je majka umrla.1

Ukazivanje posebne počasti pitanju namaza biva na sljedeći način:

1-Brigom i pažnjom njegovih vremnena i granica.
2-Otkrivanjem i traganjem za njegovim ruknovima, vadžibima i upotpunjačima.
3-Žurenje ka njemu kada mu vrijeme nastupi.
4-Tuga, kajanje i žaljenje prilikom činjenja propusta u njegovim pravima.
Kao npr. Žaljenje onoga ko je propustio namaz u džematu, a zna da makar i bio primljen taj njegov pojedinačni namaz, on je propustio nagradu dvadeset i sedam puta veću.
Isto tako ako propusti prvo vrijeme namaza u kojem je zadovljstvo Allaha Uzvišenog, ili ako propusti prvi saf. Također propuštanje skrušenosti u namazu i srčanog prisustva u njemu pred Uzvišenim Gospodarem, što je u stvari duša i srce namaza, jer je namaz bez skrušenosti i prisutnosti poput mrtvog tijela u kojem nema duše.1
Pripremio: Selmir Hadžić, prof.


________________________________________
1 Pismo Ibn Kajjima njegovom bratu (str.33,34).
1 Fedailu ve semmeratu-s-salati mea-l-džema'ati (str.6).
1 El-Vabilu-s-sajjib (str.13,14) sažeto.

________________________________________
Dodaj ovaj članak u svoju omiljenu online zajednicu

Set as favorite
Bookmark
Email This
Hits: 333
Komentari (0)
RSS feed Comments


Napišite komentar
Morate biti prijavljeni da biste mogli poslati komentar. Molimo vas da se registrirate ukoliko nemate već otvoren korisnički račun.


________________________________________
Ostale vijesti:
•    29/01/2011 05:19 - Pripisivanje šerijatskom znanju i ulemi onoga kome tu nije mjesto
•    15/01/2011 08:29 - Posljedice kidanja rodbinskih veza
•    01/01/2011 11:08 - O odnosu prema lijepim urođenim svojstvima
•    27/12/2010 14:01 - Kada je nagrada nijjeta jednaka nagradi učinjenog djela
•    18/12/2010 19:59 - Adabi upotrebe misvaka (ili četkice za zube)
Sljedeca stranica >>
________________________________________
Izliječi sve svoje brige namazom
Fix IE Bug. Dont remove this line.

Zahvala pripada Allahu Gospodaru svih svjetova, lijepa završnica pripada bogobojaznima, neka je selam i salevat na pečata svih vjerovjesnika i poslanika našeg vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem njegovu porodicu i sve ashabe, a zatim.
Zaista je namaz najveličanstveniji uzrok sreće, spokojstva, smiraja i umne rasterećenosti. Otuda je najveće zadovoljstvo i užitak Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nalazio upravo u namazu, a doslovno (kurretu ajn) radost oka je iznad ljubavi i voljenja, jer ne postiže se užitak i radost oka sa ljubavlju prema bilo kome, već se radost i užitak oka postiže ljubavlju prema Najuzvišenijem Voljenom a to je Allah Slavljeni i Uzvišeni i sve ono što približava Njemu. A upravo je namaz ono najveličanstvenije što približava Allahu Uzvišenom, i ono najvažnije što duši rahatluk donosi i sretnom je čini.
Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, često bi govorio Bilalu: „O Bilale, rastereti nas, odmori nas, razrahati nas namazom.“
(Bilježi ga: Ahmed, Ebu Davud, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).

O tužni čovječe kojeg su brige opteretile, tvoje rasterećenje i rahatluk su u namazu.
O uznemireni insanu kojeg je strah savladao, tvoja sigurnost je u namazu.
O ti čovječe koji tjeskobu u prsima osjećaš, tvoja sreća je u namazu.

Uzvišeni Allah kaže: „Mi dobro znamo da ti je teško u duši zbog onoga što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i sedždu obavljaj, i sve dok si živ, gospodaru svome se klanjaj.“ (Prijevod značenja, El-Hidžr: 97-99).

Brate moj kako se možeš žaliti na usamljenost a namaz je najbolji prisni prijatelj.
Kako se možeš žaliti na samoću a Allah Uzvišeni je sagovornik onome ko Ga spominje, i prisni prijatelj onome ko Ga tiho doziva.
Ima li iko sličan tebi, dragi brate, ti možeš ući kod Vladara svih vladara u koje god vrijeme želiš bez traženja dozvole od bilo koga, za tebe nema zastora niti vratara i stražara, i ti si onaj koji određuje završetak i samo trajanje posjete, a vrata su stalno otvorena i nijedno dobro ti nije uskraćeno.
U hadisi kudsijju Uzvišeni Allah je rekao: „Podijelio sam namaz između mene i moga roba na dva dijela, mome robu pripada sve ono za šta me zamoli.
Pa kada rob kaže: „Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova.“
Allah rekne: Moj rob Mi zahvaljuje.
A kada kaže: „Milostivom, Samilosnom.“
Allah rekne: Moj rob Me pohvaljuje.
A kada kaže: „Vladaru Dana sudnjega.“
Allah rekne: Moj rob Me veliča.
A kada kaže: „Samo Tebe obožavamo i samo od Tebe pomoć tražimo.“
Allah rekne: Ovo je između Mene i moga roba, a mome robu pripada sve ono za što me moli.
A kada kaže: „Uputi nas na pravi put, na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne na put onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali!“
Allah rekne: Ovo je mome robu, a mome robu pripada sve ono za što me moli. (Bilježi ga Muslim).
Ibn Kajjim rahimehullah, je rekao: „Namaz je zadovoljstvo i radost za oči zaljubljenika na ovom dunjaluku, zbog toga što je u njemu tiho dozivanje Onoga bez koga se zadovoljstvo, spokostvo srca, i duševni smiraj ne mogu naći osim kod Njega. Užitak sa spominjanjem i veličanjem njega, poniznost i skrušenost pred Njim, približavanje Njemu, naročito u stanju sedžde, a to je stanje najveće bliskosti roba njegovom Gospodaru u namazu.
U tom smislu su i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: „O Bilale, rastereti nas, odmori nas, razrahati nas namazom.“
Pa iz toga znamo da je njegovo, sallallahu alehi ve sellem, rasterećenje, odmor i rahatluk bio upravo u namazu, kao što nas je obavijestio da je zadovoljstvo i radost njegova oka također u namazu.
A gdje je sve ovo u odnosu na riječi onoga koji kaže: Mi klanjamo pa se onda odmaramo od namaza! A rahatluk i zadovoljstvo oka istinskog zaljubljenika je u namazu, dok onaj nemarni koji glavu okreće u tome nikakva udjela nema, naprotiv njemu je namaz ogromna poteškoća, kada ustane da ga klanja on je kao na žeravici sve dok ga se ne riješi. Najdraži namaz njemu je najbrži i najkraći, jer on u namazu ne nalazi radost i zadovoljstvo oka, niti spokojstvo i rahatluk srca svoga.“1

Namaz kakvog želimo
Namaz kakvog želimo nije namaz kojeg obavljaju mnogi ljudi bez skrušenosti, spokostva duše, i razmišljanja o njegovim značenjima, jer ovakav namaz ne ostavlja nikakva traga na život njegovog klanjača. Cilj namaza jeste veličanje Onoga koga obožavamo, a Njegovo veličanje nije moguće bez srčane prisutnosti u ibadetu. Pojedini ispravni prethodnici kada bi došlo vrijeme namazu lice bi im se od straha promijenilo te bi kazali: Zna te li pred koga želim da stanem? A kada želiš da privučeš prisustvo odsutnog srca, isprazni ga od svega što ga zaokuplja koliko god možeš.
Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Doista čovjek završi svoj namaz a od njega mu nije upisano osim desetina njegovog namaza, devetina, osmina, sedmina, šestina, petina, četvrtina, trećina, polovina.“ (Bilježi ga Ahmed, Ebu Davud, a Albani ga je dobrim ocijenio).
Pa da li si se ikada upitao cijenjeni brate, šta i koliko ti je upisano od tvog namaza? Naprotiv da li si se ikada upitao da li je tvoj namaz primljen ili nije?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Prvo za što će rob na Sudnjem danu polagati račun je namaz, pa ako bude ispravan, ispravna će biti i ostala dijela, a ako bude neispravan, i ostala njegova dijela će biti neispravna.“ (Bilježi ga Taberani a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).

Namaz kakav želimo jeste namaz s kojim se primaju dove....
Namaz s kojim se otklonjaju nevolje....
Namaz s kojim milost se spušta...
Namaz s kojim  se belaji i nesreće potiskuju...
Namaz koji roba približava Gospodaru svih stvorenja...
A gdje smo mi u odnosu na takav namaz...?

Namaz u njegovo vrijeme
Rekao je Allah Uzvišeni: „Vjernicima je propisano da u odreًđeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (Prijevod značenja, An-Nisa: 103). Također rekao je Uzvišeni: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše; oni će sigurno zlo proći.“ (Prijevod značenja, Merjem: 59).
Pojedini učenjaci selefa su kazali:“Što njih tiče oni namaz nisu potpuno ostavili, već su ga odgađali od njegovog pravog vremena.
Rekao je Uzvišeni: „Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.“ (Prijevod značenja, Al-Bekare: 238).
Također Uzvišeni je rekao: „I namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!“ (Prijevod značenja, Taha, 14).
Upitan je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Koje djelo je najvrijednije? Pa je rekao: Namaz u njegovom vremenu.“ (Mutefekun alejhi).
Prve generacije ovog ummeta, neka je na njih Allahovo zadovoljstvo, veličanstvenim su smatrali položaj namaza i najveću brigu su njemu pridavali, natječući ka džamijama kada ih ezan pozove i nastojeći sustići početni tekbir sa imamom.
Tako je Seid b. Musejjib rekao: „Pedeset godina nisam propustio početni tekbir sa imamom! Također je rekao: „Nisam gledao u potiljak čovjeka već pedeset godina, tj. Već pedeset godina nije klanjao osim u prvom safu.
Vekia b. El-Džerah je rekao: „El-E'ameš skoro sedamdeset godina nije propustio početni tekbir!
Ibn Sema'a je rekao: „Proveo sam četrdeset godina a da nisam propustio početni tekbir osim na dan kad mi je majka umrla.1

Ukazivanje posebne počasti pitanju namaza biva na sljedeći način:

1-Brigom i pažnjom njegovih vremnena i granica.
2-Otkrivanjem i traganjem za njegovim ruknovima, vadžibima i upotpunjačima.
3-Žurenje ka njemu kada mu vrijeme nastupi.
4-Tuga, kajanje i žaljenje prilikom činjenja propusta u njegovim pravima.
Kao npr. Žaljenje onoga ko je propustio namaz u džematu, a zna da makar i bio primljen taj njegov pojedinačni namaz, on je propustio nagradu dvadeset i sedam puta veću.
Isto tako ako propusti prvo vrijeme namaza u kojem je zadovljstvo Allaha Uzvišenog, ili ako propusti prvi saf. Također propuštanje skrušenosti u namazu i srčanog prisustva u njemu pred Uzvišenim Gospodarem, što je u stvari duša i srce namaza, jer je namaz bez skrušenosti i prisutnosti poput mrtvog tijela u kojem nema duše.1
Pripremio: Selmir Hadžić, prof.


________________________________________
1 Pismo Ibn Kajjima njegovom bratu (str.33,34).
1 Fedailu ve semmeratu-s-salati mea-l-džema'ati (str.6).
1 El-Vabilu-s-sajjib (str.13,14) sažeto.

Items details

Icon for hits displayHits: 6175 clicks
Icon for creation to displayCreated 6 years and 3 months ago at Ponedjeljak, 30 Maj 2011 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info