أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Ahlak | Da`wah Kakav je utjecaj svršenika islamskih fakulteta u društvu?

Kakav je utjecaj svršenika islamskih fakulteta u društvu?

Share

Piše: dr. Omer Mukbil

Preveo i prilagodio: mr.Abdusamed Nasuf Bušatlic

Neke statistike pokazuju da u islamskom svijetu broj diplomanata (muškaraca i žena), na odsjeku za Šerijat i islamske studije, dostiže cifru od 50.000 (pedeset hiljada). Postavlja se pitanje: Gdje je i kakav je utjecaj tih diplomanata u društvu? Mi znamo za zakonitost koju je Allah, dž.š., uspostavio medu ljudima, a koja je spomenuta u vjerodostojnom hadisu: ”Ljudi su poput deva, stotinu ih, a jedva da nadeš jahalicu”, ali mi sa razlogom postavljamo ovo pitanje: Gdje je ovih 1% koji cine pet stotina diplomanata islamskih znanosti godišnje?

Broj muslimana danas u svijetu premašuje jednu milijardu i cetvrt, i oni imaju nasušnu potrebu da se upoznaju sa propisima islama, a to znaci da nam je danas potrebno stotine hiljada daija i alima kako bi se zadovoljila ova potreba.

Gledao samo jedan video-isjecak koji je otkrio gorku stvarnost o svekolikom džehlu i neznanju u kojem žive mnogi muslimani u pogledu temeljnih vjerskih propisa. Na pocetku je zatraženo od jednog muslimana da prouci samo El-Fatihu, pa je rezultat bio katastrofalan i pored cinjenice da su ta pitanja o vjeri postavljana Arapima u zemlji koja je stjecište šerijatskog znanja. Pa, šta onda reci za stotine miliona muslimana nearapa, u cijim državama nema ni blizu toliko daija i uleme kao u toj muslimanskoj državi?!

Sve to potvrduje da pitanje “tržišta rada”, kada je rijec o studiranju islamskih znanosti, izlazi iz okvira uobicajenih kalkulacija o zapošljavanju u struci. Službu daije i alima nije ispravno svoditi na karijeristicku ljestvicu koja pocinje prvom platom, a završava se penzijom. Polje djelovanja studenta ili svršenika islamskih nauka mnogo je šire od toga da bi se moglo ograniciti na sistem zapošljavanja kojim se regulišu finansijska (materijalna) pitanja.

Svaki musliman ima potrebu za znanjem koje posjeduju svršenici islamskih studija i za upoznavanjem sa osnovama vjere bez kojih ibadet ne može biti ispravan. Obrazovanje i poducavanje je temelj vjere i preko njega vjernici izvršavaju ono što im je Allah naredio.

Pred nama je veliki problem i dužnost nam je, koliko god možemo, ublažiti ga. I ovi redovi su skromni doprinos ublažavanju spomenutog problema.

Jedan od najvažnijih motiva za ulaganje napora na tom polju jeste da nosilac diplome fakulteta islamskih nauka mora uvijek imati na umu da islamska nauka nije kao druge nauke, da je svjestan emaneta kojeg nosi i da uvijek osjeca bojazan da ne daje sve od sebe u prenošenju i širenju islamskog znanja, imajuci na umu ajet: ”A kada je Allah uzeo obavezu od onih kojima je Knjiga data da ce je sigurno ljudima objašnjavati da nece iz nje ništa kriti..” (Ali Imran, 187.)

Možda daija ili profesor islamskih nauka nece biti pitan na dunjaluku zašto se nije trudio u prenošenju islamskog znanja i zašto nije poducavao druge onome cemu je on poducen, ali ce na Sudnjem danu, kao što dolazi u vjerodostojnom hadisu, dok bude stajao pred Allahom, džellešanuhu., sigurno biti pitan šta je uradio sa znanjem koje je posjedovao.

Razumljivo je da se svršenik islamskog fakulteta brine i trudi da obezbijedi sebi i svojoj prodici nafaku i sredstva za dostojanstven život, ali ne smije pretjerivati u tome i ne smije sebi dozvoliti da bude od onih koji se natjecu sa bogatim trgovcima i biznismenima u stjecanju prolaznog dunjaluckog bogatstva, a da zapostavi natjecanje u ”trgovini” koja donosi sigurnu i dunjalucku i ahiretsku korist, promicanje i širenje islamskog znanja i rada po njemu.

Prenošenje islamskog znanja je uzrok spuštanja bericeta u život i imetak daije. Dovoljno je da procitamo biografije poznatih islamskih ucenjaka i imama, pa da se uvjerimo u istinitost gornje konstatacije.

Ovom prilikom spomenut cemo Veki'a ibnul-Džerraha, jednog od ucitelja i šejhova imama Ahmeda, koji je sa studentima i profesorima hadisa proucavao hadis poslije sabaha, pa sve dok sunce ne bi odskocilo. Zatim bi se malo odmorio, onda bi klanjao podne-namaz, a zatim bi odlazio tamo gdje su cobani napajali stoku i koristio bi druženje sa njima da ih poducava Kur'anu. Sa njima bi ostajao do pred ikindiju, a onda bi se vratio u svoju džamiju.

Hafiz Abdul-Ganijj el-Makdisi, i pored toga što je bio imam ummeta u islamskom znanju, poslije sabah-namaza ostajao je u džamiji i poducavao ljude ispravnom citanju i ucenju Kur'ana.

U biografiji poznatog ucenjaka i pobožnjaka, Abdullaha el-Umerija, stoji da je on cesto odlazio u pustinju kako bi tamošnje beduine poducavao islamu i islamskim propisima, jer su uceni ljudi i daije rijetko svracali kod njih.

Stoga, braco daije, svršenici islamskih fakulteta! Vi – htjeli ne htjeli – nosite u vašim grudima dio ostavštine Allahovog poslanika, Muhammeda, salallahu alejhi ve sellem., pa gledajte kako cete i šta cete odgovoriti Allahu, dž.š., kada vas bude pitao za tu ostavštinu.


Items details

Icon for hits displayHits: 802 clicks
Icon for creation to displayCreated a year and one month ago at četvrtak, 18 August 2016 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info