أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Tewhid | Akida - Vjerovanje POGUBNOST SLIJEĐENJA STRASTI / NAHOĐENJA

POGUBNOST SLIJEĐENJA STRASTI / NAHOĐENJA

Share

Ibnu ‘Abbas, radijallahu ‘anhuma, je rekao: „Ne sjedi sa sljedbenicima strasti, jer sjedenje s njima umrtvljuje srce.“ („Ibana“, 367.)

Hasan el-Basri, rahmetullahi ‘alejh, je rekao: „Najgora bolest koja se može naci u srcu jeste strast.“

Ibrahim en-Neha’i, rahmetullahi ‘alejh, je rekao: „Ne sjedite sa sljedbenicima strasti, jer, doista, sjedenje s njima doprinosi odlasku svjetlosti imana iz srca, ljepote s lica i dovodi do pojave mržnje u srcima vjernika.“ („Ibana“, 371.)

Ebu Kilabe, rahmetullahi ‘alejh, je rekao: „Ne sjedite sa sljedbenicima strasti i ne raspravljajte se s njima. Uistinu, ja vam ne garantujem da vas oni nece odvesti u svoje zablude ili ce vam pomutiti ono što ste dosada poznavali.“Svaka zahvala pripada Allahu, subhanehu ve te'ala.

Salavat i selam neka je na Njegovog Poslanika Muhammeda, sve ashabe i sve koji slijede islam do Sudnjeg dana. Govor o ovoj temi bitan je zbog mnogo stvari:

•Zbog toga što joj Kur'an posvecuje veliku pažnju.

Oko dvadeset cetiri ajeta u Kur'anu govori o strastima.

Ibnu 'Abbas, radijallahu 'anhuma, kaže: „Allah, subhanehu ve te'ala, nije spomenuo strast u Kur'anu, a da je nije ukorio!“ (Šatibi u El-Muvafekat, 4/115. str.) Dakle, svi kur'anski ajeti govore o pogubnosti i prezrenosti strasti. Svi upozoravaju na nju.

•Zbog toga što se malo ko spasio strasti.

•Zbog pojave i proširenosti ove bolesti u našem društvu do te mjere da je zahvatila i ucene ljude. Zato o ovoj pojavi treba govoriti prije nego li bude prekasno i nemoguce je suzbiti, ili bude moguce, ali uz veliku žrtvu.

Znacenje rijeci 'el-heva' Ibnul-Dževzi, rahmetullahi 'alejh, definiše strasti pa kaže: „Naginjanje covjekove prirode, sklonosti prema onome što joj odgovara, s cim se slaže i suglasna je.“ (Zemmul-heva, 12. str.)

Ibnul-Kajjim, rahmetullahi 'alejh, kaže za rijec el-heva: „Naginjanje duše prema nekoj stvari.“ (Revdatul-muhibbin, 26. str.)

Primjetit cemo da su ove dvije definicije opcenite, pa covjekova duša ponekad teži dobru, a ponekad i zlu. Tako, dakle, postoje i pohvalne strasti i pokudene strasti (o kojima cemo govoriti).

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Niko od vas nece vjerovati sve dok njegove strasti ne budu slijedile ono s cime sam ja došao!“ (Hatib el-Bagdadi u „Tarihu“, 4/369; Begavi u „Šerhu sunne“, 104; Ibn Ebi Asim u „Kitabu sunne“, 15; Dejlemi u „firdewsu“, 7791; a spomenuo ga je i Nevevi u „Erbeinu“, 41.)

Strasti u Kur'anu Kao što smo spomenuli strasti se u Kur'anu spominju na mnogo mjesta i svaki puta spomenute su u negativnom smislu, tj. spomenute su pokudene strasti.

Od tih kur'anskih ajeta jesu i rijeci Uzvišenog Allaha: „O Davude, Mi smo te namjesnikom na zemlji ucinili, zato sudi ljudima po pravdi i ne povodi se za strašcu da te ne odvede s Allahova puta; one koji skrecu s Allahova puta ceka teška patnja na onom svijetu zato što su zaboravljali na Dan u kome ce se racun polagati.“ (Prijevod znacenja Sad, 26.)

Allah, subhanehu ve te'ala, kaže Svome Poslaniku, Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem: „A tebi smo poslije odredili da u vjeri ideš pravcem odredenim, zato ga slijedi i ne povodi se za strastima onih koji ne znaju, jer te oni nikako ne mogu od Allahove kazne odbraniti; nevjernici jedni druge štite, a Allah štiti one koji Ga se boje i grijeha klone. Ovaj Kur’an je putokaz ljudima i uputstvo i milost onima koji cvrsto vjeruju.“ (Prijevod znacenja El-Džasija, 18-20.)

Takoder, kaže Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem: „A ako bi se ti za njihovim ?strastima poveo, kada ti je vec došla Objava, tada bi ti sigurno nepravedan bio.“ (Prijevod znacenja El-Bekara, 145.)

Nareduje Svome Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, da kaže: Reci: "Ja se ne povodim za ?strastima vašim, jer bih tada zalutao i ne bih na Pravom putu bio." (Prijevod znacenja El-En'am, 56.)

Naprotiv, nema covjeka da je više zalutao od onoga koji slijedi strasti. Uzvišeni je rekao: „A zar je iko gore zalutao od onoga koji slijedi strast svoju, a ne Allahovu uputu?“ (Prijevod znacenja El-Kasas, 50.) Zatim, Allah, subhanehu ve te'ala, onoga koji slijedi svoje strasti poistovjecuje sa posebnim, odredenim, prezrenim, necistim životinjama, izgledom i znacenjem.

Kaže Uzvišeni: „A da smo htjeli, mogli smo ga s njima uzvisiti, ali se on ovom svijetu priklonio i za svojom strašcu poveo. Njegov slucaj je poput slucaja psa: ako ga potjeraš on ispla?žena jezika dahce, a ako ga se okaniš on opet dahce.“ (Prijevod znacenja El-E'araf, 176.)

Onaj koji se povede za svojim strastima, svoje strasti uzme za vodilju, pa na tebe, svejedno savjetovao ga ili pustio, on isplažena jaezika dahce i laje, na tebi je da takvu osobu ostaviš, napustiš, jer su njegovi postupci daleko od razboritosti, suludi su i takve osobe se trebaju ostaviti i ne slijediti. Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: „i ne slušaj onoga cije smo srce nehajnim prema Nama ostavili koji strast svoju slijedi i ciji su postupci daleko od razboritosti.“ (Prijevod znacenja El-Kehf, 28.) Naprotiv, još gore od toga. Onaj koji slijedi svoje strasti i sve podvrgava svojim strastim, na stepenu je onoga koji obožava nekoga drugog mimo Allaha, subhanehu ve te'ala.

Uzvišeni kaže: „Zar ne vidiš onoga koji je strast svoju za boga svoga uzeo!“ (Prijevod znacenja El-Džasija, 23.)

Hasan el-Basri, rahmetullahi 'alejh, kaže: „To je licemjer koji ništa ne poželi, a da to i ne uradi!“

Imam, autoritet, Ahmed b. Alijj el-Makrizi el-Misri eš-Šafi'i, rahmetullahi 'alejh, kad govori o ovome ajetu, kaže: „Ako razmisliš, shvatit ceš da onaj koji obožava kipa, ustvari ne obožava njega, vec obožava svoje strasti, tj. njegova duša naginje prema vjeri njegovih predaka i slijedi ih u tome.“ (Tedžrid tevhid mufid, 39. str.)

Dakle, oni koji slijede strasti skrecu s Allahovog puta, najviše su zalutali i nepravedni su, ceka ih teška patnja na Ahiretu, dok se na Dunjaluku poistovjecuju s psima, nehajni su prema Allahu i njihovi postupci su daleko od razboritosti jer su svoje strasti pored Allaha uzeli za boga. Allah nas sacuvao ovakvih osobina! Strasti u Sunnetu

Kao što su mnogobrojni kur'anski tekstovi koji govore o zabrani slijedenja strasti i njihovoj pogubnosti, isto tako su mnogobrojni i hadiski tekstovi koji upucuju na to.

Ebu Berzete el-Eslemi, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Uistinu, ono cega se najviše bojim po vas jesu prohtjevi vaših stomaka i polnih organa i zabludjele strasti.“ (Ahmed, 4/420, 423; Hejsemi ga je spomenuo u „Medžme'i“ i kaže:„Bilježe ga Ahmed, Bezzar i Taberani u sva tri 'Mu'džema', a prenosioci su prenosioci Sahiha“, 1/188; Ibn Ebi Asim na slican nacin a Albani, rahmetullahi alejh, kaže da je vjerodostojan, 12.)

U hadisu Enesa i Ibnu Abbasa, radijallahu 'anhum, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: „Tri su stvari upropaštavajuce: pohlepa kojoj se pokorava, strast koja se slijedi i samozadivljenost.“ (Albani u „Zbirci vjerodostojnih hadisa“, 4/412-416. i kaže: „Hadis je zbog mnoštva puteva kojima se prenosi u najmanju ruku dobar.“)

Strasti kod Selefa Alija, radijallahu 'anh, je rekao: „Najviše se bojim po vas od dvije stvari: dugih nada i strasti. Duge nade zaboravljaju covjeka na Ahiret dok ga strasti odvracaju od istine.“ (Ahmed, Fedailu sahabe, 881.)

Ibnu 'Abbas, radijallahu 'anhuma, je rekao: „Ne sjedi sa sljedbenicima strasti, jer sjedenje s njima umrtvljuje srce.“ („Ibana“, 367.)

Hasan el-Basri, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Najgora bolest koja se može naci u srcu jeste strast.“ Ibrahim en-Neha'i, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Ne sjedite sa sljedbenicima strasti, jer, doista, sjedenje s njima doprinosi odlasku svjetlosti imana iz srca, ljepote s lica i dovodi do pojave mržnje u srcima vjernika.“ („Ibana“, 371.)

Ebu Kilabe, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Ne sjedite sa sljedbenicima strasti i ne raspravljajte se s njima. Uistinu, ja vam ne garantujem da vas oni nece odvesti u svoje zablude ili ce vam pomutiti ono što ste dosada poznavali.“

Mus'ab b. Sa'd, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Ne sjedi s onim koji je iskušan strastima. Doista te nece mimoici jedna od dvije stvari: ili cete zavesti pa ceš ga slijediti ili ce se fizicki obracunati s tobom prije nego se razidete.“ („Ibana“, 385.)

Ebul-Dževza, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Da mi komšije budu majmuni i svinje draže mi je nego da mi komšija bude sljedbenik strasti!“ Takoder kaže: „Tako mi

Onoga u cijoj je ruci moja duša, da moju kucu napune majmuni i svinje, meni je draže nego da mi u susjedtvu bude neko od sljedbenika strasti.“ („Ibana“, 466, 467.)

Kako li samo ove predaje odslikavaju današnje stanje! Zato dobro zapamtimo i sljedece rijeci i primjenimo ih.

Abdullah b. El-Busri, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Nije sunnet kod nas da sljedbenicima strasti uzvracamo na svaki njihov govor, vec je sunnet kod nas da s njima niko ne progovara.“ („Ibana“, 478.)

Ejjub es-Sihtijani, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Ne mogu im teže po njih odgovoriti, kao što to mogu uciniti svojom šutnjom.“ („Ibana“, 479.)

Nacini slijedenja pokudenih strasti Postoje tri nacina slijedenja pokudenih strasti:

•Slijedenje strasti po pitanju dunjaluckih prohtjeva, prohtjeva stomaka i polnog organa;

•Slijedenje strasti po pitanju sumnjivih i manje jasnih stvari u vjeri i

•Slijedenje strasti po pitanju dunjaluckih prohtjeva i sumnjivih stvari, pomiješanih.

Slijedenje strasti po pitanju sumnjivih i manje jasnih stvari u vjeri Slijedenje strasti po pitanju manje jasnih ili nejasnih pitanja vjere opasnije je od slijedenja strasti po pitanju dunjaluckih prohtjeva, jer povodenje za strastima u manje jasnim pitanjima vjere odvodi covjeka do uvodenja novih stvari u vjeri, a posljedice po onoga koji uvodi nove stvari u vjeru su nesagledive. Evo nekih od njih, da novotar ostane novotar poslije ocigledna dokaza i da vjernik, sljedbenik sunneta i džem'ata, ostane ustrajan na tome poslije ocigledna dokaza:

•Novotaru se ne primaju djela. Djelo koje je novina u vjeri svakako da se ne prima, shodno hadisu Aiše, radijallahu 'anha, u kojem kaže Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Ko u ovu našu stvar uvede ono što nije od nje, to mu se odbija!“ Medutim, šta je sa ostalim njegovim djelima, da li mu se i ona odbijaju. Islamski ucenjaci se razilaze, zato neka pametan uzme pouku!

•Allah, subhanehu ve te'ala, podiže Svoju zaštitu s njega i prepušta ga samom sebi, a ko bude prepušten samom sebi, doista, taj je propao. Allah, subhanehu ve te'ala, kaže: „Onoga ko se suprostavi Poslaniku, a poznat mu je pravi put, i koji pode putem koji nije put vjernika, pusticemo da cini šta hoce, i bacicemo ga u Džehennem, - a u?žasno je on boravište!“ (Prijevod znacenja En-Nisa, 115.)

•Novotar nece uciniti neki ibadet a da ga on samo nece udaljiti od Allaha, subhanehu ve te'ala. Ejjub es-Sihtijani, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Novotar nece povecati svoj ibadet, a da ga taj ibadet nece još više udaljiti od Allaha.“ O ovome nam jasno govori hadis o haridžijama. Kada bismo vidjeli njihov ibadet svoj bismo smatrali manjkavim, medutim oni izlaze iz vjere kao što strijela izlazi iz luka ili kao što strijela prolazi kroz ulov.

•Novotar ce nositi i svoje grijehe i grijehe svih onih koji se povedu za njim.

•Bojati se da za novotara nema tevbe. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Doista, Allah je postavo pregradu izmedu tevbe i svakog novotara.“ (Taberani, Bejheki i drugi, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, „Zbirka vjerodostojnih hadisa“, 162.)

•Bojati se smutnje i širka za novotare. Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naredenju njegovu (Poslanikovu), da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snade.“ (Prijevod znacenja En-Nur, 63.) Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, za spomenuto iskušenje u ajetu kaže da je to širk.

•Odricanje od novotara: „Tebe se ništa ne ticu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili.“ (Prijevod znacenja El-En'am, 159.)

•Na Sudnjem danu novotari ce biti crnih lica: „Na Dan kada ce neka lica pobijeliti, a neka pocrnjeti.“ (Prijevod znacenja Alu Imran, 106.) Ibnu Kesir, rahmetullahi 'alejh, kaže: „Misli se na Sudnji Dan, kada ce biti bijela lica sljedbenika sunneta i džemata, a crna lica pripadnika novotarija i nejedinstva. To navodi Ibn 'Abbas, radijallahu 'anhuma.“ (Tefsir Ibn Kesir, 221.)

•Otjerat ce se sa Havda.

•Dok onaj koji slijedi strasti po pitanju dunjaluckih prohtjeva, prohtjeva stomaka i polnog organa, najviše što može uciniti jeste grijeh, a svaki grijeh mimo širka Allahu manji je i lakši od novotarije. Je li to doista tako? Ako pogledamo zajednicke osobine i razlicitosti izmedu grijeha i novotarije, postat cemo ubijedeni, „ajnul jekin“.

Zajednicke osobine grijeha i novotarije:

•i grijeh i novotarija su zabranjeni,

•i kod grijeha i kod novotarija postoje stepeni,

•i grijeh i novotarija se javljaju slabljenjem vjere, zatiranjem Sunneta,

•i grijeh i novotarija se suprostavljaju ciljevima Šerijata.
Razlike izmedu grijeha i novotarije: •Novotarije su zabranjene opcenitim tekstovima, dok su grijesi zabranjeni, uglavnom, posebnim pojedinacnim tekstovima.

•Novotarija se pripisuje Šerijatu od strane novotara, dok grešnik nikako ne može pripisati grijeh vjeri.

•Osoba koja cini grijeh, ukoliko je svjesna i ima trunku imana u sebi, pokajat ce se za svoj grijeh, docim, bojati se da se novotar nikada nece pokajati za svoju novotariju, jer svoje djelo smatra ispravnim i zbog toga ne vidi potrebu za pokajanjem.

Pa da li sada uvidamo opasnost novotarije?! Sufjan es-Sevri, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Novotarija je draža Iblisu od grijeha jer se za grijeh kaje, ali se za novotariju ne kaje.“ U predanju stoji da je Iblis rekao: „Upropaštavao sam Ademove sinove s grijesima, a oni su mene upropaštavali sa istigfarom i „La ilahe illallah“. Pa kada sam to vidio, medu njih sam ubacio strasti, pa oni griješe, ali se ne kaju, jer smatraju da cine dobra djela.“ (Darimi, 308.)

Allaha molimo da nam istinu ucini jasnom i da nam pomogne u njenom slijedenju; i molimo Ga Svevišnjeg da nam zabludu ucini jasnom i pomogne nas u njenom odbacivanju. Kako prepoznati sljedbenike strasti, kako se sacuvati od strasti i koja je vrijednost toga, ako Allah da, o tome ce biti govora u sljedecem broju. Allahu pripada svaka hvala i slava! Neka je salavat i selam na Allahova Poslanika, sve ashabe i sve one koji slijede islam do Sudnjeg dana.

Items details

Icon for hits displayHits: 1958 clicks
Icon for creation to displayCreated 3 years and 4 months ago at četvrtak, 07 August 2014 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info