أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Fikh | Propisi Vrijednost POSTA šest dana mjeseca ševala

Vrijednost POSTA šest dana mjeseca ševala

Share

6 DANA POSTA NAKON MJESECA RAMAZANA RAVNO GODINI DANA POSTA! - NE-PROPUSTITE PRILIKU!

Od Ebu Ejjuba el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, a potom ga (posteci) poprati sa šest dana ševvala, isto kao da je cijelu godinu postio.” Bilježi ga Muslim.[1]

Od Sevbana, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post mjesec ramazana vrijedi kao post deset mjeseci, a post šest dana (ševvala) vrijedi kao (post) dva mjeseca, i to je post cijele godine.”

U drugoj predaji navodi se: “Ko (uz ramazanski post) isposti i šest dana nakon (Ramazanskog) bajrama, to mu se racuna kao da je postio cijelu godinu.” Bilježe ga Ahmed i Ibn Madža.[2]

Pouke i propisi

Post šest dana u mjesecu ševvalu ima posebnu vrijednost. Ko ih redovno posti nakon ramazana svake godine, kao da je cijeli život postio, i to je veliko djelo i velika nagrada.

Hadis ukazuje na Allahovu neizmjernu milost prema Njegovim robovima. Za mala djela On daje ogromne nagrade.

Lijepo je požuriti sa postom šest dana ševvala jer nam je naredeno da se natjecemo u dobru. Takoder, bolje ih je ispostiti prije kako nam ne bi izmakli ili kako se ne bismo zabavili necim drugim pa zaboravili na post.

Ovi dani mogu se postiti na pocetku mjeseca, u sredini ili na njegovom kraju. Mogu se postiti jedan za drugim ili odvojeno. Svaka od spomenutih opcija legitimna je i dozvoljena, i kako god se isposte, nagrada predvidena za njih bit ce zaslužena, ako to Uzvišeni Allah ukabuli – primi.[3]

Kome ostane odredeni broj dana ramazana koje treba napostiti, a želi da posti šest dana ševvala, prvo ce napostiti propuštene dane ramazana, a potom šest dana ševvala jer na to upucuje hadis. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kaže: “Ko isposti ramazan”, znaci cijeli ramazan, dok se za onoga ko je propustio odredene dane ramazana ne može reci da je ispostio ramazan sve dok ne naposti propuštene dane[4], a i samo izvršavanje vadžiba – obaveze, prece je od pohvalnih i preporucenih djela.

Mudri Zakonodavac propisao je cinjenje nafila i prije i poslije farzova. Tako kod namaza imamo sunnet-namaze koji se obavljaju prije ili poslije obaveznih, farz-namaza, a kada je post u pitanju, propisan je dobrovoljni post u mjesecu ša‘banu i post šest dana u mjesecu ševvalu, dok je izmedu njih obavezni post mjeseca ramazana.

Spomenute nafile upotpunjuju eventualne propuste u farzovima, a svaki covjek ucini nešto od onoga što okrnji njegov post i umanjuje mu nagradu za njega, poput beskorisnog govora, ružnih pogleda, prekomjernog konzumiranja hrane (u toku iftara) i tome slicnog.

Nagrada za post potpuna je makar mjesec ramazan imao dvadeset devet dana

Od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dva mjeseca ne mogu se skratiti, dva bajramska mjeseca: ramazan i zul-hidždže.”

U drugoj predaji navodi se: “Dva bajramska mjeseca ne mogu se skratiti: ramazan i zul-hidždže.” Bilježe ga El-Buhari i Muslim.[5]

U tumacenju ovog hadisa receno je da se spomenuta dva mjeseca, ramazan i zul-hidždže, ne krate u jednoj godini: ako se jedan skrati, drugi se upotpuni, i uglavnom je tako.Takoder se kaže da nagrada predvidena za ramazan ostaje ista, ne umanjuje se, bez obzira što mjesec ima manji broj dana (tj. dvadeset devet), i ovo je tumacenje ispravnije.[6]

Pouke i propisi

8. Mudri Zakonodavac izdvojio je ova dva mjeseca posebnim propisom u odnosu na ostale jer su vezani za post i hadždž.[7]

9. Dozvoljeno je Ramazanski bajram pripisati mjesecu ramazanu iako se on nalazi na pocetku mjeseca ševvala. U predaji koju bilježi imam Ahmed navodi se: “Dva mjeseca ne mogu se skratiti, u svakom od njih su dva Bajrama: ramazan i zul-hidždže.”[8]

10.Moguca je greška prilikom odredivanja pocetka mjeseca, ali nema negativnih posljedica ako ljudi postupe na osnovu propisa koji nalaže odredivanje pocetka mjeseca videnjem mladaka ili upotpunjavanjem prethodnog mjeseca na trideset dana u slucaju da videnje mladaka nije moguce.

11.Sve nagrade i propisi predvideni za ova dva mjeseca, ramazan i zul-hidždže, vrijede bez obzira trajao ramazan trideset ili dvadeset devet dana i bez obzira da li se, zbog išcekivanja mladaka, dan Arefata poklopio sa devetim danom zul-hidždžeta ili ne.[9]

12.Osnovna pouka ovog hadisa jeste eliminiranje sumnje i tjeskobe iz prsa onih koji ramazan budu postili dvadeset devet dana ili onih koji greškom na Arefatu budu boravili mimo stvarnog dana Arefata. Primjer za to jeste da neko lažno posvjedoci videnje mladaka na pocetku mjeseca zul-hidždžeta, pa ljudi dodu na Arefat osmog dana tog mjeseca. U takvoj situaciji oni nisu grješni i njihov je ibadet ispravan, a nagrada pritvrdena, ako Bog da.[10]

13.Hadis ukazuje na to da nagrada za ibadete nije predvidena samo kada u njima postoji odredena doza poteškoce, vec Uzvišeni Allah iz Svoga obilja daje da vjernicima nagrada za post potpunog i skracenog mjeseca bude ista.[11]

14.U ovom hadisu nalazi se dokaz koji potvrduje mišljenje ucenjaka o tome da je nijjet na pocetku ramazana dovoljan za cijeli mjesec posta (tj. da postac nije dužan obnavljati nijjet za svaki dan ramazana), jer Mudri Zakonodavac ucinio je cijeli mjesec posta jednim ibadetom.

Kraj.

Iz knjige: El-Munteka lil hadis fi ramadan – Odabrane besjede o ramazanu

Autor: Dr. Ibrahim b. Muhammed El-Hukajl

Preveo: Fahrudin ef. Haseljic

[1]    Muslim, 1164.

[2]    Ahmed, 5/280, Ed-Darimi, 1755, Ibn Madža, 1715, En-Nesai, 2860, a Ibn Huzejma, 21154, i Ibn Hibban, 3635, ocijenili su ga vjerodostojnim.

[3]    Vidjeti: El-Mugni, 4/440, i Šerh En-Nevevi alel-Muslim, 8/56.

[4]    Vidjeti: Eš-Šerhul-mumti, 6/466.

[5]    El-Buhari, 1813, i Muslim, 1089.

[6]    El-Kadi Ijjad, Ikmalul-mu‘lim, 4/24, i El-Mufhim, 3/145–146.

[7]    Fethul-Bari, 125/4.

[8]    Ahmed, 5/47, i Ajni, Umdetul-kari, 10/285, koji je ovu predaju ocijenio vjerodostojnom.

[9]    Tj. bez obzira da li odredene skupine muslimana na nekim geografskim podrucjima potrefile stvarni dan Arefata ili ne, naravno, nakon što su poduzeli sve potrebne mjere u nastojanju da saznaju koji je to uistinu dan (op. prev.). Vidjeti: Šerh En-Nevevi, 7/199, Fethul-Bari, 4/126, i Umdetul-kari, 10/285.

[10]  Fethul-Bari, 2/126.

[11]  Ibn Hadžer u Fethul-Bariju, 4/126, navodi da neki ucenjaci malikijskog mezheba ovim hadisom argumentiraju navedeno mišljenje.

Items details

Icon for hits displayHits: 2647 clicks
Icon for creation to displayCreated 4 years and 0 months ago at Srijeda, 14 August 2013 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info