أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Sunnet | Hadis SABAH NAMAZ

SABAH NAMAZ

Share

Priredio: Halil ef. Makic

Uzvišeni Allah je jednu kur`ansku suri nazvao ''Zora'' – El-Fedžr, i prva rijec sa kojom pocinje je “Tako mi zore!” (vel-fedžr), da bi zadnji ajet sure bio  “...i udi u Džennet Moj!”. Prirodni zakljucak toga jeste da je sabah-namaz najveca kapija za ulazak u Džennet, a da je neobavljanje sabah-namaza – utjecemo se Allahu od toga – uzrok zabranjivanja džennetskih kapija. Tu postoji još jedan jasni tekst koji se, kod ove Božanske uravnoteženosti i imanskog obilježja, ne smije zanemariti, da je ulazak u Džennet preko kapije sabah-namaza uvjetovan Njegovim rijecima: “pa udi medu robove Moje” (Prijevod znacenja El-Fedžr, 29) kako bi se upotpunila ova fascinantna slika i Božanski zakon da je osnova kod sabah-namaza koji uvodi u Džennet da bude obavljen u džematu.

I nisu ovo svi darovi i milosti sabah-namaza u džematu, vec i dva ajeta prije ova dva zadnja upucuju na to da sabah-namaz u džematu vodi najvecoj sigurnosti, smirenosti i sreci duše na dunjaluku kao i zadovoljstvu Uzvišenog Allaha i na dunjaluku i na ahiretu gdje Uzvišeni Allah kaže: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan” (Prijevod znacenja El-Fedžr, 27-28)

 

Ako želimo da istinski preinacimo Kur`an plemeniti u tekstove i ajete koji se citaju samo radi blagoslova (bericeta) ili iz žudnje za deset dobrih djela gdje se svaki harf mnogostruko nagraduje, onda sabah-namaz u džematu mora biti dio ili jedan od imanskih temelja u životu svakog muslimana kako bi iz stanja “duše koja navraca na zlo” prešao u stanje “duše koja samu sebe kori”, a završio u stanje “smirene duše” koju njen Gospodar doziva ovim cistim, velicanstvenim i blagim pozivom kad kaže: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa udi medu robove Moje, i udi u Džennet Moj!” (Prijevod znacenja El-Fedžr, 27-28) A to je položaj vjerovjesnika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi.

Ono u što moramo, bez imalo dvojbe, biti ubijedeni jeste da je sabah-namaz najbolji lijek koji pomaže za prijelaz covjeka od “duše koja navraca na zlo” do toga da bude od “onih sretnih”. Ovo je utemeljeno na hadisu koji prenose imam Buharija, Muslim, Ebu Davud, Nesa`i i Ahmed od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada god neko od vas (navecer)  zaspi, šejtan na njegovom potiljku zaveže tri cvora. Svaki cvor udari govoreci: `Pred tobom je duga noc pa spavaj`. Ako se rob probudi i spomene Allaha, odriješi se jedan cvor. Ako uzme abdest, odriješi se još jedan cvor. A ako i klanja, odriješe se svi ti cvorovi te osvane energican i veseo (dobre volje). U protivnom, osvane neraspoložen i lijen.” Ako covjek ne klanja sabah-namaz, bit ce iznutra zao i opak, a vanjštinom lijen, a ako klanja sabah-namaz bit ce dobar, živahan i raspoložen.

Sabah-namaz ima svoje osobenosti koje nemaju drugi namazi

Prvo: Ucenju Kur`anu u zoru prisustvuju meleki Allaha Uzvišenog. Kur`an nam govori o tome: “Obavljaj propisane molitve kad sunce s polovine neba krene, pa do nocne tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.” (Prijevod znacenja El-Isra, 78) Najbolje pojašnjenje ovog ajeta daje nam Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kod imama Buharija (br. 648). Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, i kaže: “Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,  kako govori: 'Namaz obavljen zajednicki (u džematu) za 25 puta nadmašuje namaz koji neko od vas obavi pojedinacno. Meleki noci i meleki dana sastaju se prilikom klanjanja sabah-namaza.' 'Pa ako hocete – govoraše Ebu Hurejre – ucite: 'Ucenju Kur`ana jutrom (u zoru) su stvarno prisutni (meleki).” Korkut je ovaj dio ajeta preveo “...i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.” (Prijevod znacenja El-Isra, 78)

Drugo: Naš post, koji je jedan od temelja naše vjere, pocinje od zore. A to je jedan od ibadeta koji naš Uzvišeni Gospodar najviše voli kao što se to navodi u hadisu kod imama Buharija (br. 7492) i Muslima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, - prenoseci od svoga Rabba – rekao: “Post je Moj i Ja za njega nagradujem. On ostavlja svoje strasti, svoju hranu i svoje pice radi Mene! Post je štit. Postac ima dvije radosti: radost prilikom iftara i radost prilikom susreta sa svojim Gospodarom! Zadah iz usta postaca ljepši je kod Allaha od mirisa miska.” Sabahski ezan je poziv koji navješcuje putovanje roba – stepenima tragalaca, usponima bogobojaznih i putevima arifa – ka svome Gospodaru.

Trece: Sabah-namaz je izvor snage, živahnosti i raspoloženja za mu`mina. Imam Buharija (br. 1142), Muslim, Ebu Davud, Nesa`i i Ahmed bilježe od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “ Kada god neko od vas (navecer) zaspi, šejtan na njegovom potiljku zaveže tri cvora. Svaki cvor udari govoreci: `Pred tobom je duga noc pa spavaj`. Ako se rob probudi i spomene Allaha, odriješi se jedan cvor. Ako uzme abdest, odriješi se još jedan cvor. A ako i klanja, odriješe se svi ti cvorovi te osvane energican i veseo (dobre volje). U protivnom, osvane neraspoložen i lijen.” Ovaj nam hadis jasno ukazuje da su ljudi koji ne klanjaju sabah-namaz lišeni raspoloženja, živahnosti i unutarnjeg mira. Pokvarenost i nutarnja zloba te lijenost izvana su dva nužna saveznika svakom onom ko propušta sabah-namaz.

Cetvrto: Sabah-namaz je dnevna vaga iskrenosti imana ili uvlacenja licemjerstva u srce muslimana. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema težeg namaza dvolicnjacima od sabaha i jacije, a da znaju kakve su (nagrade) u njima, oni bi na njih išli pa makar pužuci. Htio sam narediti mujezinu da prouci ikamet i zapovjediti nekome da bude imam svijetu, a ja da uzmem nekoliko glavnji vatre i zapalim (kucu) onome koji nije još izašao (u džamiju) na namaz.” (Prenose ga Buharija, br. 658, i Muslim)

Ovaj nam hadis eksplicitno ukazuje da je izostavljanje sabaha i jacija-namaza u džematu najveci dokaz uvlacenja nifaka (licemjerstva) u srce. Na ovo nam ukazuju i Allahove rijeci: “Licemjeri misle da ce Allaha prevariti, i On ce ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu.” (Prijevod znacenja En-Nisa, 142) Govoreci o ovom aspektu sabah-namaza daija Umer Abdul-Kafi napomenuo je da je:

  • ?  sabah-namaz dnevna vaga,
  • ?  džuma-namaz je sedmicna vaga,
  • ?  post ramazana je godišnja vaga, a
  • ?  hadždž je životna vaga.


Onaj ko zakine na necemu od ovoga, oskrnavio je svoj iman. Zato se namaz u džematu ne smije izostaviti osim sa uistinu opravdanim razlogom.

Peto: Sabah-namaz je dozvola (licenca) za videnje Rahmana na ahiretu. Džerir ibn Abdullah el-Bedželi, radijallahu anhu, pripovijeda: “Bili smo kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i on pogleda u Mjesec, a bijaše noc punog Mjeseca (uštap) i rece: 'Zaista cete vi vidjeti svoga Gospodara kao što vidite ovaj Mjesec; nimalo se necete namuciti u Njegovom videnju, pa ako ste u stanju da vas ne prode namaz prije izlaska sunca (sabahski) i prije njegova zalaska (ikindijski), onda tako postupite.' Tada je još citirao (ajet): '...i velicaj Gospodara svoga i zahvaljuj Mu prije sunceva izlaska i prije zalaska...' (Prijevod znacenja Kaf, 39).'' Prenose ga Buharija, br. 554, i Muslim.

Onaj ko istinski žudi za susretom sa Allahom, nastojat ce da sabah i ikindiju ne propusti. Jedan od najvecih užitaka na ovom svijetu – kao što kaže imam Ibnul-Kajjim, rahimehullah – jeste “... vjerovanje u Allaha, ljubav i cežnja prema Njemu, prisnost u Njegovoj blizini i uživanje u spominjanju Njega”,  kao i što je najveci užitak vjernika na ahiretu susret sa svojim Rabbom i gledanje u Njega. Na to je ukazao i naš Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kada je u dovi govorio: “Bože moj, Ti znaš nepoznato i moci Svojom upravljaš stvorenjima, daj mi da živim onoliko koliko je po Tvome znanju dobro za mene, i daj da umrem onda kada to bude dobro za mene. Daj da Te se bojim, i kada me ljudi ne vide i kada me vide. Daj da govorim istinu i u srdžbi i u zadovoljstvu. Daj da budem umjeren i u neimaštini i u bogatstvu. Podari mi blagodat neprolaznu. Podari mi radost neprekidnu. Daj da budem zadovoljan sudbinom. Podari mi ugodno življenje nakon smrti. Daj da se nasladujem gledajuci Tvoje lice. Daj da ceznem za susretom s Tobom i da me ne zavedu kakve nesrece niti kušnja koja bi me na stranputicu odvela. Bože moj, ukrasi nas ukrasom vjerovanja i daj da idemo naprijed Pravim putem.” (Hadis je vjerodostojan, a bilježe ga Ahmed, Nesa`i, Ibn Hibban i Hakim)

Šesto: Sabah-namaz je jedna od najvecih zaštita od džehennemske vatre. Prenosi Ebu Bekr ibn Umare ibn Ruejbe, od svoga oca da je rekao: ''Cuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, kad kaže: 'U Džehennem nece uci onaj ko klanja prije izlaska sunca i prije njegova zalaska” tj. sabah i ikindiju. (Muslim i Ahmed)

Treba li vjerniku veca i bolja garancija od one koju mu nudi Uzvišeni Gospodar! Garancija da ce biti sacuvan strahota Džehennema – njegovih jama, okova, otrova, plamenova, vrucina, hladnoca..., i svega onoga što je tamo pripremljeno za nevjernike.

Sedmo: Sabah-namaz je jedna od najvecih Božanskih garancija za ulazak u Džennet. Prenosi Ebu Bekr ibn Ebi Musa od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah i ikindiju (berdejni), uci ce u Džennet.” (Prenose ga Buharija, br. 574, i Muslim) Zar može postojati covjek koji je cuo za Džennet, njegove rijeke i njegova stabla, njegove ruže i njegove potoke, njegov Selsebil i njegovu hranu i pice, njegove meleke i njegove hurije, njegove mladice, njegova prostranstva i njegove hladove, a onda zanemariti uzroke koji vode njemu i puteve koji priskrbljuju Allahov rahmet kako bi bio od njegovih stanovnika. A uistinu je Džennet Allahova dragocjena roba. Da bismo je kupili, moramo poraniti i požuriti na sabah i na ikindija-namaz u džamiji kako bismo zaradili ovo Božansko obecanje koje nam je obecao jezikom Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Pogledaj samo kako je imam Ibn Kajjim opisao Džennet: “Kada bi samo mogao da zamisli onaj koji izostaje iz ovoga društva koje su to Allahove pocasti i pripremljene dobrote i darovi, skrivene radosti kakve oko nije vidjelo, niti je za njih uho culo, a niti je bilo kojem covjeku moglo pasti napamet..., shvatio bi kakvu je robu izgubio i da u ovom životu nema dobra jer je ogranicen odbacenom robom i shvatio bi da su neki ljudi zaposjeli ogromno i neprolazno kraljevstvo koje horizonti ne mogu obuhvatiti. Uz to su osvojili vjecite užitke u susjedstvu Uzvišenog i Velikog. Oni se u džennetskim bašcama nasladuju i sjede na njegovim naslonima pod stijenama. Odmaraju se na posteljama cije ce postave od kadife biti i nasladuju se hurijama krupnih ociju.

Raznovrsne ukusne plodove ce jesti i služit ce ih vjecno mladi mladici i to sa cašama i ibricima i peharom punim pica iz izvora tekuceg – od koga ih glava nece boljeti i zbog kojeg nece pamet izgubiti – i vocem koje ce sami birati, i mesom pticijim kakvo budu željeli. U njima ce biti i hurije ociju krupnih, slicne biseru u školjkama skrivenom – kao nagrada za ono što su cinili. Služit ce ih sa zdjelama i peharima od zlata, u kojima ce biti što duša poželi i što se oku dopada, a u tom uživanju vjecno ce boraviti. Tako mi Allaha! Poziv za ovakvo nešto bio je upucen na tržnici propasti, dunjaluku. Pa ipak, niko se nije pomjerio niti pokrenuo, osim jedne skupine ljudi. Zaista je cudno kako spava onaj koji ga traži i kako zarucnik nije dao svoj mehr?! Kako se nekome život na ovom svijetu mogao uciniti tako ugodnim, i nakon što je cuo vijesti o Džennetu! Kako je neko mogao poželjeti bilo šta, a ne prigrliti njegove djevice! Kako vidjeti radost u ocima onih koji žude u bilo cemu mimo Dženneta! Kako su srca onih koji su cvrsto vjerovali mogla osaburiti (strpjeti se i ne odluciti da cine sve što do njega vodi)! Kako su srca vecine stvorenja mogla biti od njega okrenuta! A šta su oni koji su poricali i glave svoje okretali u njegovu zamjenu izabrali?! (Pogledati: Ibnul-Kajjim, Vodic ka Džennetu, str. 13)

Osmo: Sabah-namaz je jedan od izvora svjetlosti (nura) na Sudnjem danu. Prenosi Burejde el-Eslemijj da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “One koji po mraku i tami idu u džamiju, obraduj potpunim svjetlom na Sudnjem danu.” (Tirmizi i Ebu Davud)

Deveto: Sabahski sunnet bolji je od citavog dunjaluka. Pa šta reci za njegov farz?! Prenosi Aiša da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od dunjaluka i svega što je na njemu.” (Muslim)

A u drugom rivajetu od nje stoji da je on, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi dva rekata prilikom pojave zore rekao: “Njih dva su mi draža od svog dunjaluka.” (Muslim) Kada bi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, propustio sabahski namaz, plakao bi i govorio: “Prošao mi je sabah-namaz. Da citav dunjaluk imam, ne bi mi bio drag kao ovaj namaz.”

Deseto: Sabahskim sunnetom na pocetku svakog dana potvrduje se cistoca i odlika vjere tevhida (monoteizma). Nije tek puka slucajnost da na sabahskom sunnetu ucimo ono što je ucio naš Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Bilježi imam Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabahskog sunneta ucio Kul ja ejjuhel-kafirun i Kul-huvallahu ehad. Svakim danom kad vjernik porani, nahrani se cistom vjerom i cistim monoteizmom uceci suru El-Ihlas. Isto tako on dan zapocinje odricuci se svih drugih božanstava kojima se klanjaju nevjernici ove zemljine kugle... uceci suru El-Kafirun koja završava ajetom: “...vama – vaša vjera, a meni – moja!"

Jedanaesto: U knjizi Kejfe tuhafiz ala salatil-fedžr dr. Ragib es-Serdžani naveo je i neke fikhske i odgojne ljepote sabah-namaza. Neke od njih su:

  • ?  Sabah i ikindija su dva namaza koji su prvi propisani muslimanima.
  • ?  Kod ezana za sabahski namaz dodaje se dva puta “es-salatu hajrun mine-neum” (klanjanje je bolje od spavanja).


?  Postoje i posebni zikrovi koji se uce poslije sabahskog namaza. Prenosi Ebu Zerr da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nakon sabah-namaza, dok je još savijenih nogu (tj. sjedi na tešehhudu) i prije nego išta progovori, kaže: `La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku ve lehul-hamdu juhji ve jumitu ve huve ala kulli šej`in kadir`, deset puta, bit ce mu upisano deset dobrih djela, a izbrisano deset hrdavih, bit ce mu podignuto deset deredža i citav taj dan bit ce u zaštiti od svake nelagode, a bit ce zašticen i od šejtana. I nece biti moguce da taj dan pocini neki grijeh koji bi ga uništio osim pripisivanja Allahu druga (širk).” (Bilježi ga Tirmizi br. 3473, koji kaže: “Ovaj hadis je hasenun sahihun garib”)

Prenosi Muslim ibn El-Haris et-Temimi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, njemu tajno saopcio, te rekao: “Kada završiš sa akšam-namazom, ti reci: `Allahumme edžirnii minen-nari`, tj. `Bože moj, spasi me Džehennema` - sedam puta, jer ce ti, ako to izgovoriš pa umreš te noci, biti propisan spas od njega (tj. Džehennema). I kada klanjaš sabah-namaz, reci to isto pa ako umreš u tom istom danu, bit ce ti propisan spas od njega.” Kaže prenosilac: ''Obavijestio me Ebu Seid od El-Harisa da je on rekao: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, to je nama tajno saopcio, a mi time odlikujemo našu bracu” (Bilježi ga Ebu Davud, br. 5079)

?  Resulullah,  sallallahu alejhi ve sellem, ucio bi na sabah-namazu tako dugo kako ne bi ucio na drugim namazima. Ucio bi izmedu šezdeset i sto ajeta. Prakticirao je da uci suru Es-Sedžde na prvom rekatu i El-Insan na drugom rekatu. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, na sabah-namazu ucio Elif lam mim tenzilu.. i Hel eta... (Bilježi ga imam Buharija, br. 891) Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izade sunce te klanja dva rekata, imat ce za to nagradu hadždža i 'umre: potpuno, potpuno, potpuno.” (Bilježi ga Tirmizi)

Kod sabah-namaza nema ni skracivanja, a niti se može spojiti s nekim drugim namazom, što nije slucaj sa ostalim namazima.

Dvanaesto:
Sabah-namaz uvodi covjeka pod zaštitu Allaha Uzvišenog, Njegovu garanciju i Njegov zavjet. Prenosi Džundub ibn Abdullah da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz, on je pod Allahovom zaštitom, pa zato budite pažljivi prema takvoj osobi (kako je ne bi povrijedili), a ko povrijedi onoga ko je pod Allahovom zaštitom, Allah ce ga dostici, a onda ce ga strovaliti u vatru Džehennema.” (Muslim) U drugoj predaji od Džunduba se navodi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Ko klanja sabah-namaz pa on je pod Allahovom zaštitom, pa zato budite pažljivi prema takvoj osobi (kako je ne bi povrijedili), a ko povrijedi onoga ko je pod Allahovom zaštitom, Allah ce ga dostici, a onda ce ga naglavacke strovaliti u vatru Džehennema.” (Muslim)

Trinaesto: Sabah-namaz je kefaret (iskup) za pola života jer briše grijehe izmedu sabaha i jacije. Prenosi Ishak ibn Seid ibn Amr ibn Seid ibn el-As koji kaže: Pricao mi je moj otac, a on od njegovog oca, gdje kaže: “Bio sam kod Osmana pa je zatražio vodu za abdest te rekao: Cuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, kad je rekao: 'Nema tog covjeka muslimana kojem nastupi propisani namaz pa lijepo i propisno pristupi njegovom abdestu, strahopoštovanju i klanjanju (ruku`u) a da to nece biti iskup za ono što je ranije bilo od grijeha, ukoliko ne bude radio velike grijehe. I tako citavog života.” (Muslim)

Cetrnaesto: Bericet u nafaki dolazi sa sabah-namazom. Taj bericet je i u vremenu i u imetku i u traženju nauke... Prenosi Sahr el-Gamidi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahumme, barik li ummetii fii bukuurihaa”, tj. ''Bože moj, blagoslovi mom ummetu njegovo ranjenje`'. Prenosilac dalje kaže: “I kada bi slao izvidnicu ili vojsku, slao bi je pocetkom dana.” A Sahr je bio covjek trgovac i kada bi slao svoju trgovacku karavanu, slao bi ih pocetkom dana te je obilato zaradivao i imetak mu se umnožio.” (Tirmizi, pod br. 1212.

Kaže Ebu Isa (Tirmizi): “Hadis Sahra el-Gamidija je hasen.” Ovaj hadis bilježe i Ahmed, Ebu Davud, Ibn Madže, Nesa`i i Ibn Hibban od Sahra el-Gamidija. Ibn Madže ga bilježi i od Ibn Omera, a Taberani od Ibn Abbasa, Ibn Mes`uda, Abdullaha ibn Selama, Imrana ibn Husajna, Ka`ba ibn Malika i Nevvasa ibn Sem`ana. Šejh Albani ga je u “Sahih el-Džamiu es-sagir” ocijenio ocjenom “sahih”.)

Petnaesto: Ko želi da mu bude upisana nagrada 'umre i hadždža svakog dana, onda neka se drži ovog farza u džematu i zikra nakon njega. Bilježi imam Tirmizi od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izade sunce te klanja dva rekata, imat ce za to nagradu hadždža i 'umre: potpuno, potpuno, potpuno.” Šejh Albani je za ovaj hadis u “Es-Silsile es-sahiha”, br. 3403, rekao da mu je isnad dobar, a prenosioci pouzdani.

Prema knjizi: “Sura El-Fedžr, programi reforme i promjene”, dr. Salahuddina Sultana

Items details

Icon for hits displayHits: 4406 clicks
Icon for creation to displayCreated 4 years and 3 months ago at Utorak, 21 Maj 2013 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info

Ažurirano ( Utorak, 21 Maj 2013 16:42 )