أهل السنة والجماعة - Ehlu sunnet vel-džemat

Islamski portal | Džemat-Sabah

Islam - Vjera mira Naslovna ISLAM|TEME Namaz | Stub Vjere Pitanje: Micanje kažiprsta između dvije sedžde u Namazu?

Pitanje: Micanje kažiprsta između dvije sedžde u Namazu?

E-mail Ispis PDF
Share

Pitanje: Da li je obavezno mrdanje kažiprstom između dvije sedžde, tj. kratkom sjedenju?  Recite nam vise o tome. Allah vas pomogao!
Odgovor: We alejkumu-s-selam we rahmetullahi we berekatuhu

Bismillah. El-hamdu lillahi Rabbil-'alemin. Ves-salatu ves-selamu 'ala nebijjina Muhammed ve 'ala alihi ve sahbihi edžme'in. Niko od prethodnih islamskih učenjaka, učenjaka selefa, nije rekao o propisanosti micanja ili pokazivanja kažiprstom između dvije  sedžde, a kamoli da je rekao da je to obaveza.

Muslimani su naslijedili od tih učenjaka selefa način obavljanja namaza bez tog micanja ili pokazivanja kažiprstom između dvije sedžde, da li zbog slabosti samog predanja ili zbog njegovog suprostavljanja brojnijim vjerodostojnim predajama. Imam Abdur-Rezzak, rahimehullahu te'ala, je zabilježio predaju Vail b. Hudžra u kojoj se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, pokazivao kažiprstom na sjedenju a zatim učinio sedždu. Zabilježio ju je preko Sevrija, Asima b. Kulejba, Vail b. Hudžra. Imam El-Bejheki, rahimehullahu te'ala, u svome djelu "Es-Sunen el-kubra" (2/131) kaže: "Poglavlje o onome što je došlo o pravljenju halke između srednjeg prsta i palca" – zatim je spomenuo hadis Vail b. Hudžra, da bi poslije njegovog spomena rekao: "Mi odabiremo hadis Ibn-Omera i Ibnu ez-Zubejra zbog njegove vjerodostojnosti i jačine njegovih puteva kojima je došao, kao i prednosti ljudi, prenosilaca ovog hadisa, njihovom ugledu i vrijednosti nad Asim b. Kulejbom."

Šejhovi Albani i Bin Baz kažu da se u ovom predanju Abdur-Rezzak razišao sa Muhammed b. Jusufom el-Firjabijom i Abdullahom b. El-Velidom koji prenose hadis Vaila b. Hudžra izravno iz Sevrijevih usta, ali bez spominjanja sedžde nakon pokazivanja prstom, što ukazuje da se radilo o prvom ili drugom tešehhudu a ne između dvije sedžde. Tako da je greška došla u Abdur-Rezzakovom predanju od njega samog. Naročito kada se uzme u obzir da je Muhammed b. Jusuf el-Firjabi bolje i više pamtio Sevrijevih hadisa od Abdur-Rezzaka.

Takođe, pored ovog hadisa, oni koji zastupaju mišljenje da je propisano micanje kažiprstom između dvije sedžde, spominju opće hadise o micanju ili pokazivanju kažiprsta u kojima se spominje da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada bi sjeo pokazivao svojim kažiprstom. Kažu: "Sjedenjem se naziva i sjedenje između dvije sedžde, kao i prvi i drugi tešehhud, tako, na svakom sjedenju pokazuje se kažiprstom ili miče njime." Međutim, njihova izjava je netačna, zbog toga što pored ovih općih predaja o micanju kažiprsta postoje ograničene predaje u kojima se tačno spominje tešehhud. Te predaje su zabilježili: Nesai (1/173) od Ibn-'Ujejne, Ibn-Huzejme (697) od Šu'beta, kao i Ahmed (4/319), Tahavi (1/152) od Ebul-Ahvesa, kao i Taberani u "Mu'džemul-kebiru" (22/34/80) i drugi. A pravilo je da se opća predaja pojasni ograničenom. Netačna je i zbog toga što, ukoliko se i spomene sjedenje uopćeno, kod islamskih učenjaka, prethodnika, ono ima značenje tešehhuda i nikako ne može se odnositi na neko drugo sjedenje. Ibn-Hadžer, rahimehullahu te'ala, u svome djelu "Fethul-Bari" (2/402) spominje govor

Ibnu-Rušejda, rahimehullahu te'ala, koji kaže: "Kada se u hadisima riječi "sjedenje u namazu" spomenu općenito, bez ikakvog ograničenja, onda se pod tim sjedenjem misli na tešehhud." Takođe, Imam Nesai, rahimehullahu te'ala, u "Es-Sunen el-kubra" (746) i "Es-Sunen es-sugra" (1159) pod poglavljem: "Položaj ruku kod sjedenja na prvom tešehhudu", spomenuo je predaju Vail b. Hudžra u kojoj se ne spominje sjedenje radi tešehhuda, nego se spominje samo sjedenje, što je dokaz da kada se spomene sjedenje misli se na tešehhud, prvi ili drugi. Na osnovu spomenutog, možemo reći da uopće nije propisano klanjaču da pomiče ili pokazuje svojim kažiprstom na sjedenju između dvije sedžde. A Allah najbolje zna! Ko želi da sazna više o ovome može pogledati: Bekr b. Abdullah Ebu-Zejd, "La džedide fi ahkami-s-salati" (38-46); Muhammed Nasiruddin el-Albani, "Temamu el-minne" (214-217); Mešhur Hasan Selman, "El-kavlu el-mubin fi ahtai el-musallin" (166).

We billahi et-tewfik, we sallallahu 'ala nebijjina Muhammed we 'ala alihi we sahbihi we sellem.

Na pitanje odgovorio:

Prof.Hajrudin Ahmetovic

Items details

Icon for hits displayHits: 1974 clicks
Icon for creation to displayCreated 5 years and 0 months ago at četvrtak, 30 August 2012 by Vjernik

TCE-Plugin by www.teglo.info